Kadijevac

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum

Barska reka

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum

Lokaliteti

Zakonom o zaštiti životne sredine Republike Srbije, na području NP Kopaonik izdvojen je niz objekata prirode, prirodnih i stvorenih vrednosti koji su svrstani prema različitim stepenima zaštite.

Pod posebnom zaštitom NP je 1375,2 hektara, izdvojenih u 13 rezervata prirode i 26 prirodnih spomenika, 12 geomorfoloških, 6 geoloških, 8 hidroloških i 15 objekata svrstanih u nepokretna kulturna dobra.

Prirodne odlike

Kopaonik se nalazi između reka Ibra i Sitnice na zapadu,Laba na jugoistoku, Jošanice i Kozničke reke na severu dok je istočna strana omeđena dolinom reke Rasine i Toplice.

Duboke kotline i klisure Kopaonika urezale su Barska i Lisinska reka na zapadnoj strani, Duboka i Brzećka reka na istočnoj strani, a Ciganska i Gobeljska reka na severnoj strani. I zajedno sa Samokovskom rekom, centralnom kopaoničkom vodenom arterijom, utiču na rasprostranjenje biljnog i životinjskog sveta i obeležavaju Kopaonik.

Prirodni spomenici

  • Geomorfološki spomenici – kamene granitne figure: Lisičja stena, Pajin grob, Suvi vrh, Jankov breg, Babin grob, Visoki deo, Karaman – Vučak.
  • Geomorfološki spomenici – tragovi pleistocenske glacijacije: Cirk Krčmar, Cirk Široki do, Cirk Velika Gobelja.
  • Geološki spomenici: Velika stena, Velika Šiljača, Jelica, Žljeb, Gvozdac i Oštri krš.
  • Hidrološki spomenici-izvori I vrela: Vrelo Duboko, Gejzir Gvozdac, izvor Marina voda, izvor Krčmar, vodopad Barska reka – vodopad Jelovarnik, Semeteško jezero.
  • Hidrološki spomenici – strogo zaštićeni vodotoci slivova: Samokovska reka, Gobeljska reka, Barska reka, Brzeka reka, Duboka reka.

Flora

Povoljni prirodni uslovi ovog planinskog masiva omogućili su razvoj bogatog i raznovrsnog biljnog sveta koji su pručavali mnogi istraživači, širom sveta, s različitih aspekata. Biljni svet je zastupljen sa mnogobrojnim vrstama drveća, žbunova, zeljastih biljaka, cvetnica, paprati, mahovina, lišajeva, gljiva od kojih su mnoge i lekovite.

Fauna

Povoljni  prirodni  uslovi  ovog  planinskog masiva omogućili su razvoj bogatog i raznovrsnog  životinjskog sveta .Bogata je fauna insekata. Kopaonik je jedini poznati lokalitet na kome je nadjena endemicna i reliktna vrsta dnevnog leptira Colias balcanica Rebel. Zabelezen je veći broj vodozemaca i gmizavaca. Fauna ptica obuhvata 173 vrste od kojih je 90% gnezdarica. Posebno se ističe balkanska ušata ševa. Fauna sisara obuhvata 40 vrsta. Znacajno je i prisustvo vidre uz vodotoke. Kvalitet voda omogućava prisustvo potočne pastrmke Salmo truta u gotovo svim vodotocima Kopaonika.

Fungi

Svet gljiva zastupljen je sa 219 vrsta gljiva, od kojih su neke retke ili su po prvi put konstatovane za jugoslovensko područje upravo na Kopaoniku. Istraživanja navode da je Kopaonik bogat vrstama gljiva i da je vredno područje za dalja proučavanja.

Poznatije jestive vrste gljiva koje mogu da se nađu na Kopaoniku jesu: vrganji (Boletus edulis, B.pinicola, B.aereus…), lisičarka (Canthareiius cibarius), smrčak (Morchella sp.), sunčanica (Macrolepiota procera), šampinjoni (Agaricus silvicola, A.nivescens, A. semotus…), bukovača (Pleurotus ostreatus), krasnice (Russula paludosa, R.cyanoxantha, R.virescens…), mlečnica (Lactarius piperatus), đubretara (Coprinus comatus), blagva (Amanita caesrea), puhara (Lycoperdon perlatum)…